Monday, Mar 9, 2020
Od studentske prakse do stalnog posla: Dino Repac
Studiraš u IT-u i razmišljaš o početku karijere u Monu? Super! Vjerojatno znaš da kod nas možeš doći kroz program studentske prakse, stipendije i posla. A kako bismo ti približili očekivanja, radnu atmosferu i pomogli premostiti moguće strahove i predrasude - nastavljamo sa “zlata vrijednim” pričama, savjetima i iskustvima naših kolega, iz prve ruke.
I to onih, koji su ne tako davno, i sami bili u “tvojim cipelama”. Jedan je od njih i naš ponajbolji software developer Dino Repac (26), mag. ing. comp. Dino je magistrirao računarstvo, informacijske i podatkovne znanosti na ETF-u (današnjem FERIT-u). U tim je stigao kao student 2017. godine.
Otkriva kako se, citiramo: “okuražio prijaviti u Mono” (zbilja nismo tako strašni :)), što je sve ovdje naučio još za vrijeme studija, kako izgleda čitav proces prakse… Objašnjava i zašto je studentsko iskustvo (bilo radno ili praktikantsko) odličan način stjecanja uvida u konkretan posao, ali i najbolja prilika za iskazati se poslodavcu. “Ako se trudiš i radiš, to će biti primijećeno i nagrađeno”, poručuje.
„Nemaš šanse u Monu, previše traže“. Neistina, tražimo najbolje.
Još kao student imao si priliku iskusiti i vidjeti što i kako se radi u Monu. Koliko ti je sam studij, a koliko studentski posao u Monu pomogao u začetku tvoje developerske karijere? Što si sve naučio?
„Nemaš šanse u Monu, previše traže“, fraza je koja se mogla čuti po hodnicima fakulteta. Za mene je to bio svojevrstan izazov, ali i izlazak iz zone komfora te prilika da „odrastem“ (smijeh). Kada sam došao u tvrtku, vidio sam da se ovdje ne traži previše, nego se traže najbolji, ali i oni s potencijalom da postanu vrhunski u ovome poslu.
U meni je taj potencijal prepoznat. Naime, iako sam na fakultetu mnogo naučio, nažalost, nije mi pružio adekvatno znanje u području software developmenta, te sam morao proći proces školovanja u Monu. Može se reći da je to preteča današnjim stručnim praksama koje organiziramo i provodimo za studente. Kroz taj sam proces naučio sve potrebno kako bih mogao početi raditi.
Preko studentskog ugovora potom sam se zaposlio na puno radno vrijeme, pa sam se uz redovne fakultetske obveze morao dobro organizirati. Stoga mi rad pod pritiskom, kada se dogodi, uopće nije problematičan - čak se u takvim situacijama mnogo bolje snalazim.
Bez prakse nema ni primjene naučenoga
Govoreći iz vlastitog iskustva, imaju li STEM studenti dovoljno praktične nastave i primjene teorijskog znanja u praksi? U čemu danas, kada i sam obučavaš i mentoriraš studente na Mono praksi, prema tvome mišljenju, možda fakulteti griješe? Što je dobro, a što definitivno može bolje?
Za vrijeme mojih studentskih dana, što nije daleka prošlost (smijeh), bilo je premalo praktične nastave i primjene teorijskog znanja u praksi. Međutim, lijepo je vidjeti kako se u posljednje vrijeme sve više vremena i pažnje posvećuje praktičnom radu. Naime, najvažniji je rad, i samo rad.
Sve dok netko ne vidi teoriju u praksi, moje je mišljenje da je zapravo nikada neće naučiti. Iz osobnog iskustva rada s praktikantima, jasno je da su studenti koji su ranije radili nešto praktično, mnogo brže usvojili teorijsko znanje od onih koji su imali teorijsku podlogu bez prakse.
Rad na “stvarnom projektu” i u timu
Kako izgleda proces prakse u Monu? Što studenti uče, na čemu rade i kako se mentoriraju? Kako se prijavljuju i odabiru? Što je najvažnije da bi im po završetku bio ponuđen ugovor o radu? Koliko se to često događa?
Najprije je važno istaknuti da se zbog pridržavanja mjera zbog epidemije koronavirusa, u posljednjih nekoliko mjeseci, a do daljnjega, naša studentska praksa u cijelosti uspješno odvija remote, odnosno online. Vođenje iste, odnedavno je gotovo u potpunosti preuzela kolegica Jelena, tehnička edukatorica i developerica. Kolega Davor i ja tu smo i dalje kada zatrebamo.
Proces studentske prakse vrlo je jednostavan. Studenti se prijavljuju za praksu putem maila, naše web stranice i Stranice karijera, SmartRecruiters platforme ili STUP portala. Nakon toga ih pozivamo na incijalni razgovor, gdje odmah vidimo koliko (pred)znanja imaju. Na temelju njihovog znanja potom pripremamo zadatak i program prakse, koji u pravilu traje oko pet tjedana.
Čitava praksa temelji se na radu u timu, odnosno, podrazumijeva rad na konkretnoj aplikaciji. Na taj način praktikanti imaju priliku raditi na “stvarnom projektu” i prolaze: zajednički razvoj aplikacije, rad u Git-u, dogovaranje novih značajki, popravljanje grešaka…
Studenti stječu tehničke vještine i ‘soft skillove’
Uz programiranje prolazimo i project management pa studenti kod nas na praksi stječu i prijeko potrebne soft skillove, a ne samo tehničke vještine i znanja. Mi, kao mentori, praktikante nastojimo usmjeravati prema rješenju te samo u iznimnim slučajevima pristupamo rješavanju (uglavnom tehničkih) problema.
Aktivno pratimo rad praktikanata i nastojimo prepoznati potencijalne kandidate za posao. Najvažnije su nam stavke, ili bolje rečeno osobine, upravo one koje stalno ponavljamo: volja i želja za napretkom. Nažalost, zapošljavanje kandidata događa se rjeđe nego što bismo htjeli. No gotovo svaka grupa ima bar jednog praktikanta ili praktikanticu koji “odskoče” od ostatka ekipe.
Treba istaknuti i da kandidati koji su došli bez velikog predznanja vrlo lako i brzo mogu napredovati te doći do razine znanja s kojom mogu raditi. Primjer dobre studentske grupe i njihova iskustva možete škicnuti ovdje.
Mono nudi i stipendije za studente u iznosu do 3.000 kuna. U čemu se taj program stipendiranja razlikuje od prakse? Tko se može prijaviti (faks, godina studija, kada, i na koji način)?
Prvenstvena je razlika u pristupu i organizaciji stipendijskog programa, a u što uz obavljanje stručne prakse i komentoriranje završnih ili diplomskih radova ulazi i aktivno mentoriranje u okviru posebnog edukacijskog programa za stipendiste te posao odmah po završetku studija.
Kao i za praksu, prijaviti se mogu redovni studenti (2. i 3. godine preddiplomskog studija ili 1. i 2. godine diplomskog studija) osječkog Odjela za matematiku, FERIT-a te drugih srodnih fakulteta i studijskih programa. Ujesen ćemo raspisati natječaj i za novu akademsku godinu 2020./2021., a detalji iz prošlog natječaja nalaze se ovdje.
Svaki dan je drukčiji
Neki pojedinci izvan IT branše o poslu programera imaju stav da je poprilično dosadan i jednoličan. Kako bi to komentirao? Kakva su tvoja iskustva kao člana developerskog tima? Imaš li dovoljno slobodnog vremena za prijatelje, obitelj, hobije…? Kako provodiš slobodno vrijeme?
Nisam do sada čuo takvo mišljenje! Uglavnom čujem „prekomplicirano je“, „puno sjedite“, „gledate u ekrane“, „kvari vam se vid“, i tako dalje. No sve je to vrlo subjektivno. Rad u timu je dinamičan. Svaki dan je drukčiji od prethodnog i nosi nove izazove. Vremena ima za sve ako se znaš dobro organizirati.
Slobodno vrijeme provodim s obitelji, trčim, vježbam i učim.
Na kakvim projektima radiš i s kojim tehnologijama? Najzanimljiviji/najizazovniji projekt na kojemu si radio je…?
Do sada sam radio na financijskim sustavima za Sjevernu Ameriku, našim internim aplikacijama (Clokke i Baasic). U backendu radim na .NET-u, baze PGSQL, MYSQL, MSSQL (ovisno o projektu). Na frontendu uglavnom ReactJS, prije toga je bio AngularJS i Angular2 (5,7,9…).
Projekt na kojemu trenutačno radim, ujedno je i najzanimljiviji. Riječ je o raspodijeljenom računalnom sustavu koji radi u stvarnom vremenu. Sustav ima i web rješenje s velikim brojem korisnika… Više ne smijem otkriti. (smijeh)
Izazovni projekti i učenje od najboljih developera
Zašto je Mono praksa i stipendija, ali i rad putem studentskog servisa za studente računarstva i srodnih STEM studija prilika koju ne smiju propustiti?
Studentska praksa u Monu odlična je prilika za obje strane. S jedne strane za studente, kojima se pruža mogućnost da samostalno nauče razvijati web aplikacije, dok s druge strane Mono kao poslodavac na taj način ima priliku detektirati i regrutirati najbolje mlade talente u sustavu u svoj stalni postav.
Praksa i posao tijekom studija u Monu daju priliku mladim viskoobrazovanim ljudima bez iskustva da sudjeluju u izazovnim i zanimljivim projektima za svjetsko tržište, da rade uz bok najboljim developerima i od njih uče. Naravno, tu je i priča oko IT parka i naše nove zgrade koju svi iščekujemo.
Završi rečenicu: „Dolazak u Mono za mene je….“
Odličan odabir. Ekipa u Monu prepuna je znanja. Ako imaš neki problem, uvijek se nađe netko tko ima rješenje i spreman je pomoći. Radna atmosfera je opuštena, ali poslu se ozbiljno pristupa. Kada se radi, radi se! Zbog toga je Mono ostvario sve svoje nagrade i uspjehe.
Ako si “strašno” zagrijan za razvoj softvera, a k tome imaš crtu koja te tjera da stalno učiš i usavršavaš se - onda je Mono pravi izbor za tebe.